27.04.2017. Sven Jonke – Ivan 3,22-30
Kada je Isus došao sa svojim učenicima u Judeju i počeo krštavati one koji su njemu dolazili, a to su veli Pismo bili mnogi, Ivanovi učenici su osjetili ljubomoru, zavist, frustriranost. “Gle, došao je netko bolji , uspješniji, svi idu k njemu.” Reakcija Ivana Krstitelja je fenomenalna, on razumije da sve što je Bog do sada radio i sve što će raditi nije nešto što ide od nas, da to nije zbog naše sposobnosti. Ivan je prazan sebe i u potpunosti prihvaća svoju ovisnost o Bogu. Nitko i ništa, kaže Ivan, ne može prisvojiti ako mu to nije dano sa neba. Nema ponosa, nema onoga da JA mogu nešto napraviti… Vrhunac veselja u našem kršćanskom životu jest kada iskreno dođemo k Isusu i kažemo da se moj JA mora umanjivati, a Isus u meni rasti. Neka nam Bog pomogne skršiti naš ponos, naš JA, sve ono što oduzima prostor Isusu u našem životu, neka On raste, a ja se umanjujem i neka se Isus proslavi u našim životima.